06. april 2012. u 20:09
Ratni reporteri otvaraju WARM centar
“Don’t dream dreams”, glasila je omražena poruka diplomate Davida Owena, upućena bosancima tokom rata – svijet vas neće zaštititi.
Sva birokratska bezosjećajnost ‘Međunarodne zajednice’ koja je znala i razumjela prirodu rata u BiH, ali se pravila slijepa i nije ga željela zaustaviti, sažeta je u tri riječi koje je izgovorio mirovni posrednik. Sreća u nesreći rata u Bosni jesu strani reporteri koji su, velikom većinom, bez zadrške i sa jasnim stavovima, svijetu slali sliku onakva kakva jeste.
Dvadeset godina nakon početka opsade, više od stotinu stranih ratnih reportera i na desetine domaćih novinara susreli su se ponovo u Sarajevu kako bi evocirali uspomene na rat, analizirali ono vrijeme sa današnje tačke gledišta i pokušali dati odgovor na pitanje – jesmo li svojim izvještavanjem išta promijenili?
Centralni događaj okupljanja novinara desio se 6. aprila 2012 u Holiday innu, a započeo je upravo videom u kojem je ovjekovječena gorka poruka Michaela Owena. Autori videa su novinar i montažer televizije ABC Tom Bertley i Robbie Wright, a napravljen je na Sealovu pjesmu ‘Crazy’.
Na skupu je predstavljana knjiga dragocjene sadržine ‘Bosnia 1992 – 1995’, u kojoj se nalaze odabrane fotografije iz rata u BiH koje je ustupilo 44 ratnih reportera.
Urednici knjige Garry Knight i Jon Jones obratili su se prisutnima, rekavši kako svaki novinarksi zadatak ma svoj rok (deadline), a da je rok za objavljivanje jedne ovakve knjige upravo dvadesetogodišnjica početka rata u BiH. Knjiga se još uvijek nalazi u digitalnom izdanju, a svjetlo dana trebala bi ugledati tokom ljetnih mjeseci. Sa zadovoljstvom su izvijestili kako se kompletno štampanje knjige, kao i produkcija digitalnog previewa sa svim fotografijama, koji je prikazan tokom konferencije, obavlja u Bosni i Hercegovini. Predgovor za ovu knjigu možete pročitati na ovom linku.
Jesmo li šta promijenili?
Nakon predstavljanja potresnog videa koji sadrži sve fotografije iz knjige, učesnici konferencije nastavili su sa svojim izlaganjima na temu – da li su svjetski ratni reporteri uspjeli da išta promjene u ishodima rata u BiH. Veliki aplauz zaslužio je novinar BBC-a Allan Little koji je govorio o svojim iskustvima Sarajeva.
“Jednom sam otišao u razrušeni hotel Evropa gdje su bile smještene izbjeglice sa Grbavice. Tamo sam upoznao starijeg gospodina koji me je, uprkos izbjeglištvu, ruševinama i neimaštini, dočekao s kravatom. Tada sam shvatio sa koliko su ponosa ljudi živjeli svoj život pod opsadom. Nakon intervjua, požalio mi se da nema nikakav kontakt sa kćerkom koja je u Zagrebu. Ponudio sam se da joj odnesem pismo, a on je napisao – ‘Ne brini se za nas, sigurni smo’. To je bila čista laž, ali to je bila rečenica oca koji želi umiriti svoje dijete. Sjećam se jednog Sarajlije – kada sam ga na kraju intervjua pitao da li ima išta protiv da mi otkrije šta je po nacionalnosti, on je rekao da je muzičar. Kada god bih izašao iz ratnog Sarajeva, nisam mogao dočekati da se vratim. Ali kada bih prisustvovao diplomatskim konferencijama u Londonu i Parizu, na kojima se potencirala međusobna etnička mržnja, shvatio bih da ta priča koju su birokrate tamo pričale – nema nikakve veze sa ratom koji sam doživio. U toj priči ja nisam mogao prepoznati Sarajevo kakvo sam upoznao. Mi smo znali kada smo dosli htjeli smo reći svijetu i rekli smo to na naš način…”, ispričao je Little.
Američki novinar John Burns ispričao je kako je prvi put u Sarajevo došao u kratku posjetu 1992, ali da je nakon toga ratno Sarajevo postalo njegov drugi dom gdje je stekao svoje komšije. “Svi smo mislili – još samo nekoliko dana, a onda još samo nekoliko sedmica, pa mjeseci, godina… Za mene su najvažniji bili duh Sarajeva i ljudi koji su pronašli način da žive s dignitetom i da se ne predaju. Ne poznajem drugo mjesto na svijetu gdje su ljudi imali toliko digniteta i duha. Ovo je prvi put da sam ovdje nakon rata i bez teksta sam”, bio je iskren ovaj Amerikanac.
Odgovor iz Sarajeva
Gostima su se obratili Boro Kontić, Danis Tanović, Dino Mustafić, Amra Abadžić Lowe, te Aida Čerkez, dopisnica agencije AP, koja je u ratu bila jedna od prvih tzv. fiksera (lokalnih pomoćnika stranim novinarima).
“U početku sam bila naivna jer sam mislila da svijet ne pomaže Bosni jer ne zna šta se kod nas dešava. Trudila sam se da svaki svoj radni dan posvetim tome da svijet sazna. A onda sam jednog dana shvatila da mi vičemo gluhima, da svijet zna ali neće da pomogne. To me je saznanje pokosilo i donijela sam odluku. Obratila sam se jednom starom iskusnom kolegi koji je svoju karijeru započeo još za vrijeme rata u Vijetnamu. Rekla sam mu da dajem otkaz u AP-u. Nisam imala namjeru ići iz Sarajeva, samo sam željela prestati vikati gluhima. A on mi je rekao da sam mlada i da je i on isto tako razmišljao kad je započinjao s novinarstvom. A onda mi je ispričao sljedeće: ‘Kada bi poslije 2. Svjetskog rata pitali Nijemce zašto nisu pomogli svojim susjedima Jevrejima kada su ih noću odvodili, većina bi rekla da nije znala da se to dešavalo. Srećom sada postoje sredstva koja pomažu da što više ljudi sazna šta se dešava. Ne pokušavaj kao novinarka promijeniti svijet, mi smo isuviše mali. Ali nastoj da daš svoj doprinos. Moraš se truditi da što više ljudi sazna šta se dešava, jer onda niko više neće smjeti reći – nismo znali’. To je bio njegov savjet na čemu sam mu vječito zahvalna”, rekla je Aida Čerkez, koja je ovim primjerom prisutnim reporterima potvrdila da je njihova aktivnost tokom rata uveliko promijenila tok historije.
WARM kao spona prošlosti i budućnosti
Ekskluzivnu vijest učesnici su saznali na kraju konferencije, a saopćio ju je Remy Ourdan, dopisnik francuskog Le Mondea i idejni pokretač cijelog događaja – reporterskog reuniona.S obzirom da je Sarajevo upisano kao jedinstveno novinarsko iskustvo većini reportera, uprkos njihovim zadacima na ratištima širom svijeta, odlučili su Sarajevu ostaviti nešto trajno.
Bit će to Svjetski centar za ratne reportere pod nazivom WARM (War, Art, Reporting, Memmories) u kojem će novinari cijelog svijeta moći izmjenjivati svoja iskustva.
“Želimo napraviti centar gdje će se sresti novinari iz Palestine i Izraela, iz Rusije i Čečenije, gdje će svi imati priliku da kažu svoju novinarsku istinu. Želimo da se Sarajevo prestane poznavati po patnjama, već ga prepoznaju po kapacitetima, po multimedijalnom centru svjetskog žurnalizma i umjetnosti. Vjerujemo da Sarajevo može biti grad domaćin takvog globalnog projekta, kao što su npr. New York ili Geneve poznati po UN-u.
Centar će djelovati kao privatna i nezavisna organizacija, podržana od strane donatora. Pristanak za izgradnju centra dobili smo od Grada Sarajeva i Kantona. Ako vi Sarajlije i vi ratni reporteri vjerujete u takav projekat, podržite ga. Ova dvadesetogodišnjica početka rata nas je povezala, zato smatramo da je možemo krunisati projektom za budućnost”, rekao je prisutnima Remy Ourdan.
Konferencija je organizirana u sklopu projekta Modul Memorije, koji će u Sarajevu trajati do 8. maja.
Vesna Andree Zaimović, radiosarajevo.ba
http://www.radiosarajevo.ba/novost/78360/ratni-reporteri-otvaraju-warm-centar
Foto: Filip Đurić, radiosarajevo.ba
