02. 04. 2022. u 20:19:00
Vesna Andree Zaimović
Kad god su Bosnom vladali ratovi i razaranja, iznova je pobjeđivala ljudska dobrota, požrtvovanost i solidarnost. Izložba Tragovi humanosti vodi nas na putovanje tragom ljudi koju su u najtežim trenucima pružili otpor, hrabrih boraca i heroja, običnih ljudi koji čine izvanredne stvari dok rat i nasilje bjesne.
Sarajevski fotograf Damir Šagolj i francuski novinar Remy Ourdan, autori izložbe, ističu da ovo putovanje slijedi duh Sarajeva, određenu ideju o dostojanstvu i hrabrosti, čak i o herojstvu.
Ili, kako kažu u Sarajevu, ideju o “komšiluku”.
Izložba Tragovi humanosti bit će otvorena 5. aprila u Bosanskom kulturnom centruu Sarajevu, kao dio manifestacije “Dani sjećanja 1992-95”, povodom obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva i godišnjice pobjede nad fašizmom.
U razgovoru za Radiosarajevo.ba, fotograf i jedan od osnivača fondacije WARM Damir Šagolj prisjeća se početaka rada na izložbi “Tragovi Prošlosti”:
“Moj kolega i suosnivač fondacije WARM, novinar Remy Ourdan i ja smo 2019 uradili feljton za pariški dnevnik Le Mond, priču koja se zvala “Sarajevo -Jerusalem” jer smo kroz nju tragali šta se dešavalo sa jevrejima koji su u Sarajevu bili tokom rata ’92-’95 i pomagali drugima. Jevrejska zajednica je u ratu je samo jedan od primjera kako su ljudi bili dobre komšije.
Naše istraživanje proširilo se na Drugi svijetski rat, pa i na Otomanski period. Obojica smo bili svjesni da u priči o jevrejima Sarajeva ima mnogo toga neispričanog. Nas su prvenstveno interesovali dobri ljudi koji su činili dubre stvari u teška vremena.
Kako je feljton doživo dobre redakcije publike i profesionalnih krugova, te dobio neke nagrade, shvatili smo da ovakav način pričanja priča, gdje govorimo o pravednicima i dobrim komšijama, ne zanima samo nas već i druge. Tako smo počeli raditi na izložbi”, prisjeća se Šagolj.
Nakon što je premijerno bila postavljena u Francuskoj, u gradu Bayeux, sada se otvara u Sarajevu. Kako kaže Šagolj, Bayeux je doživoo sličnu sudbinu kao Sarajevo, ovom gradu je takođe kičma slomljena u Drugom svjetskom ratu kao što je i nama u ratu devedesetih. Prepoznajući slične historije, gradonačelnik Bayeuxa doći će na otvaranje u Sarajevo.
“Tražimo ono što u nekim drugim slučajevima bude prepoznato od institucija. Recimo, Grad Sarajevo daje Šestoaprilsku nagradu. Priznanje Pravednik među narodima dodjeljuje muzej Yad Vashem. A mi smo sigurni da postoje pravednici i ljudi koji nisu prepoznati od institucija. Ljudi koji samo rade dobra djela, a sito historije ih neće zadržati i slaviti. Ova izložba je posvećena njima i onome što su oni radili tokom historije”, pojašnjava autor.
Kako kaže, struktura izložbe je nešto drugačija, a na njoj dominira tekst koji se čita. U Francuskoj su neki posjetitelji na izložbi boravili i više od dva sata.
“To što smo novinari, a ne historičari umjetnosti ili kustosi može biti nedostatak, ali možda i prednost, jer predstavljamo materijal na drugačiji način. Naš je posao da pričamo priče tekstom i slikom, što je vidljivo i na zidovima na kojima su tekst, fotografije i monitori. Ali smo pozvali i gostujuće umjetike da daju svoj doprinos izložbi. To su Milomir Kovačević, Bojan i Dada Hadžihalilović, Gilles Peres i Edward Serotta.
Posebno za ovu izložbu je Ozren Kebo napisao esej ‘Komšiluk – posljednja linika odbrane’.
Šejla Kamerić će u sklopu izložbe predstaviti rad Lamed Vav – nije dovoljno, koji je postavljen u atriju BKC-a. Sastoji se od komada mramora slomljenog tokom pravljenja nadgobnih spomenika. To su slomljeni anđeli koje je Šejla fantastično iskoristila i od njih napravila snažnu instalaciju. Lamed Vav – nije dovoljno u prijevodu znači ‘trideset i šest nije dovoljno’, a naslanja se na hebrejsku mitologiju koja kaže da u svakom trenutku u svijetu mora postojati trideset i šest skrivenih pravednika, dakle onih za koje niko ne zna da su pravednici, pa možda čak ni oni. Ako taj broj padne ispod trideset i šest, na svijetu će zavladati zlo. Drugi rad Šejle Kamerić baziran je na mojim fotografijama, a predstavlja uništene portrete proinađene na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu”.
“Mislimo da je vrlo bitno ovo što smo predstavili, jer se o tome ne uči u školama i generalno malo govori. Malo ko danas zna šta je, na primjer, bio Sarajevski Purim, događaj koji se zbio 1819. godine kada je 3000 naoružanih Sarajlija pobunilo protiv namjensika Ruždi-paše, tražeći da se oslobode njihove nepravedno zatočene jevrejske komšije.
Na izložbi posebno ističemo tzv. četiri mušketira Jevrejske zajednice u Sarajevu, a to su veliki ljudi – Jakov Finci, Ivica Čerešnješ, Boris Kožemjakin i Danilo Nikolić. Pomagali su ljudima bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost. Pogledajte koliko su lijekova donijeli u opkoljeno Sarajevo. u svim jevrejskim konvojima, a bilo ih je ukupno jedanaest koji su u ratu orgnizirani iz Sarajeva, više od pola broja ljudi bili su ne-jevreji. Sam Finci kaže da su njegovi pokojni roditelji šest puta “izašli” iz rata tako što je njihove lične karte davao drugima”, otkriva Damir Šagolj, jedan od autora izložbe “Tragovi humanosti” koju možete pogledati u BKC-u od 5.do 29. aprila.
Amira Hass dolazi povodom izložbe
“Priča o Hani Levi za mene je veoma važan segment izložbe. Hana Levi je Sarajka koja je preživjela koncentracioni logor, tu je upoznala svog muža i nakon oslobođenja su se preselili u Izrael. Tamo je objavila svoj dnevnik iz logora, a mi se nadamo da ćemo tu knjigu uskoro i ovdje objaviti. Kćerka Hane Levi je poznata izraelska novinarka Amira Hass. Ona je, po meni, jedna od najlegendarnijih žena na svijetu – novinarka, aktivistkinja, feministkinja. Jedina je građanka Izraela koja živi na okupiranoj teritoriji, svojom voljom. Uvažena je kolumnistica lista Haertz. Pratim njen rad godinama, ali tek nedavno sam shvatio da ona ima korijene iz Sarajeva, jer je kćerka Hane Levi.
Veoma smo počašćeni jer je Amira Hass najavila svoj dolazak na otvaranje izložbe”, otkriva Damir Šagolj.
https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/damir-sagolj-o-izlozbi-tragovi-humanosti-pravednici-su-uvijek-medu-nama/452465
